Hrvatska Fiskalizacija 2.0: Obvezno B2B i B2G e-fakturiranje od siječnja 2026.

Hrvatska ulazi u eru e-fakturiranja

Hrvatska je napravila odlučan korak prema obveznom elektroničkom fakturiranju usvajanjem Fiskalizacije 2.0, prijelomnog zakona usvojenog u lipnju 2025. koji zahtijeva da se sve transakcije između poslovnih subjekata (B2B) i transakcije prema državi (B2G) provode putem e-računa počevši od 1. siječnja 2026. Ovo nije pilot program niti dobrovoljna inicijativa. Ovo je zakon, a tvrtke koje ne poštuju propise suočavaju se s nekima od najstrožih kazni u Europskoj uniji.

Za hrvatske tvrtke i strane tvrtke koje posluju u Hrvatskoj, razumijevanje tehničkih zahtjeva, rokova usklađenosti i strukture kazni Fiskalizacije 2.0 ključno je za izbjegavanje poremećaja u poslovanju i financijskih kazni.

Sto zahtijeva Fiskalizacija 2.0

Prijenos podataka u stvarnom vremenu Poreznoj upravi

Srž Fiskalizacije 2.0 je zahtjev za prijenosom podataka u stvarnom vremenu Poreznoj upravi. Za razliku od nekih zemalja koje dopuštaju skupno slanje ili odgođeno izvješćivanje, Hrvatska zahtijeva da se podaci o računima prenose u trenutku ili blizu trenutka izdavanja. To znaci da vas sustav za fakturiranje mora imati aktivnu, pouzdanu vezu s platformom Porezne uprave.

Tehničke implikacije su značajne. Tvrtke trebaju softver za fakturiranje koji može generirati račune u traženom formatu, uspostaviti sigurnu vezu s Poreznom upravom, prenijeti podatke, primiti potvrdu i obraditi greške, sve u stvarnom vremenu. Zastoji sustava ili problemi s povezivanjem nisu prihvatljivi izgovori za neusklađenost.

XML EN 16931 format

Svi e-računi moraju biti u skladu s europskim standardom XML EN 16931. To je isti standard koji se koristi sirom EU za elektroničko fakturiranje, cime se osigurava interoperabilnost između hrvatskih tvrtki i njihovih poslovnih partnera u drugim državama članicama. Standard definira semantički model podataka za osnovne elemente elektroničkog računa, uključujući:

• Identifikaciju računa i datume
• Podatke o prodavatelju i kupcu uključujući OIB/PDV identifikacijske brojeve
• Pojedinosti stavki s količinama, cijenama i poreznim raščlambama
• Uvjete i upute za plaćanje
• Popuste, naknade i ukupne iznose
• Porezne sažetke uključujući primjenjive stope PDV-a

Tvrtke koje trenutno koriste nestandardne formate računa morat ce nadograditi svoje sustave za izravno generiranje XML-a u skladu s EN 16931 ili implementirati konverzijski sloj koji pretvara njihove postojeće formate u traženi standard.

Struktura kazni: Medu najstrožima u Europi

Hrvatska je uspostavila kazneni okvir koji ne ostavlja prostora za dvosmislenost oko ozbiljnosti usklađenosti. Kazne su strukturirane da budu zaista kaznene, osobito za vece prekršaje:

• EUR 2.650 do EUR 66.360 po prekršaju za standardne prekršaje e-fakturiranja, uključujući neizdavanje e-računa, izdavanje računa u krivom formatu ili neprijenos podataka o računu Poreznoj upravi
• Do EUR 500.000 za propuste u izvješćivanju u stvarnom vremenu, sto odražava kritičnu važnost koju Hrvatska pridaje aspektu sustava u stvarnom vremenu

Ove kazne primjenjuju se po prekršaju, sto znaci da se tvrtka koja sustavno ne poštuje propise može suočiti s kumulativnim kaznama koje ugroze njezinu financijsku održivost. Maksimalni iznos od EUR 500.000 za propuste u izvješćivanju u stvarnom vremenu posebno je značajan i svrstava Hrvatsku medu najstrože provoditelje usklađenosti s e-fakturiranjem u EU.

Tko je trenutno obuhvaćen

Od 1. siječnja 2026. svi obveznici PDV-a u Hrvatskoj moraju se uskladiti s Fiskalizacijom 2.0 za B2B i B2G transakcije. To uključuje obrtnike, ortačka društva, društva s ograničenom odgovornošću i dionička društva registrirana za potrebe PDV-a.

Tko je sljedeći

Opseg ce se proširiti 1. siječnja 2027., kada se obveza proširuje na subjekte koji nisu obveznici PDV-a. Time se mnogo veća populacija malih tvrtki i mikro-poduzeća uvodi u okvir usklađenosti, od kojih mnoge trenutno imaju minimalnu digitalnu infrastrukturu.

NPOO financiranje: EUR 202 milijuna za digitalnu transformaciju

Kako bi pomogla tvrtkama da ispune ove nove zahtjeve, Hrvatska je osigurala značajna sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Ukupna alokacija za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća iznosi EUR 202 milijuna, sto ga cini jednim od najizdašnijih programa digitalne transformacije u jugoistočnoj Europi.

Specifični tokovi financiranja uključuju:

• EUR 30 milijuna u izravnim bespovratnim sredstvima za projekte digitalne transformacije malih i srednjih poduzeća
• EUR 11 milijuna u digitalnim vaučerima za manja tehnološka ulaganja
• Dodatna sredstva za savjetovanje, edukaciju i razvoj infrastrukture

Ova sredstva mogu se koristiti za nabavu softvera za e-fakturiranje, implementaciju sustava za upravljanje dokumentima, nadogradnju IT infrastrukture i edukaciju zaposlenika o novim digitalnim procesima. Za tvrtke koje se suočavaju s troškovima usklađenosti s Fiskalizacijom 2.0, NPOO financiranje može pokriti značajan dio ulaganja.

Priprema vašeg poslovanja

S obzirom da je Fiskalizacija 2.0 već na snazi, tvrtke koje se još nisu u potpunosti uskladile trebaju odmah poduzeti korake:

1. Procijenite svoj trenutni sustav fakturiranja: Može li generirati XML EN 16931 račune i prenositi ih u stvarnom vremenu?
2. Procijenite svoju pohranu dokumenata: Arhiviraju li se računi na način koji zadovoljava hrvatske zahtjeve za čuvanje?
3. Testirajte svoju povezivost: Je li vaša veza s Poreznom upravom pouzdana i otporna?
4. Educirajte svoje zaposlenike: Razumiju li vaši financijski i IT timovi nove zahtjeve i procedure?
5. Prijavite se za financiranje: Jeste li istražili NPOO bespovratna sredstva i vaučere za pokrisce troškova usklađenosti?