Kazne za e-fakturiranje u Hrvatskoj: Do 500.000 EUR za neusklađenost

Razumijevanje hrvatskog okvira kazni za e-fakturiranje

S Fiskalizacijom 2.0 na snazi od 1. siječnja 2026., Porezna uprava ima robustan okvir za provedbu usklađenosti. Kazne su strukturirane proporcionalno težini prekršaja, ali cak i manji prekršaji nose značajne novacne kazne. Tvrtke moraju razumjeti cijeli raspon kazni kako bi pravilno procijenile svoje rizike neusklađenosti.

Struktura kazni prema Fiskalizaciji 2.0 znatno je stroža od izvornog sustava fiskalizacije, sto odražava odlučnost vlade da postigne potpuno usvajanje elektroničkog fakturiranja.

Rasponi kazni prema vrsti prekršaja

Okvir kazni pokriva vise kategorija prekršaja:

• Manje tehničke pogreške: 260 EUR do 2.650 EUR po računu s netočnim podacima
• Neusklađenost formata: 1.320 EUR do 13.270 EUR za račune koji ne zadovoljavaju EN 16931 standarde
• Nedostajući digitalni potpisi: 2.650 EUR do 26.540 EUR po nepotpisanom računu
• Kasno CTC izvješćivanje: 6.630 EUR do 66.360 EUR za sustavno kasno podnošenje
• Potpuni propusti u izvješćivanju: Do 500.000 EUR za potpuno neprijavljivanje transakcija

Ove kazne odmjeravaju se po prekršaju, a ne po reviziji. Tvrtka koja je mjesecima izdavala neusklađene račune mogla bi se suočiti s kaznama pomnoženim svakim neusklađenim računom.

Najčešće greške u usklađenosti

Na temelju ranih aktivnosti provedbe, najčešće greške koje hrvatske tvrtke cine uključuju:

• Korištenje zastarjelih formata računa koji ne odgovaraju EN 16931
• Neukljucivanje obveznih KPD kodova na računima
• Skupno slanje podataka o računima umjesto u stvarnom vremenu
• Neodržavanje pravilnih elektroničkih arhiva izdanih računa
• Korištenje softvera koji generira račune bez valjanih digitalnih potpisa
• Nastavak izdavanja papirnatih računa za transakcije koje zahtijevaju elektronički format

Mnoge od ovih grešaka proizlaze iz neadekvatne pripreme softvera. Tvrtke koje su se oslanjale na starije sustave fakturiranja bez nadogradnje na verzije kompatibilne s Fiskalizacijom 2.0 najranjivije su.

Kako funkcioniraju revizije i inspekcije

Porezna uprava provodi automatizirane i ručne provjere usklađenosti. Sustav CTC izvješćivanja u stvarnom vremenu omogućuje automatizirano otkrivanje nedostajućih ili kasno podnesenih računa. Kada se pronadju nepodudarnosti, tvrtke primaju obavijest i imaju ograničen rok za odgovor prije službenog odmjeravanja kazni.

Tijekom ručnih inspekcija, revizori traže pristup arhiviranim računima i provjeravaju odgovaraju li arhivirane verzije podacima podnesenim putem CTC sustava. Tvrtke koje ne mogu predočiti arhivirane račune ili čiji arhivi pokazuju nepodudarnosti suočavaju se s dodatnim kaznama za kršenja arhiviranja.

Smanjenje rizika od kazni

Najučinkovitiji način za smanjenje rizika od kazni je proaktivna usklađenost. Tvrtke bi trebale:

• Provjeriti da je njihov softver za fakturiranje certificiran za usklađenost s Fiskalizacijom 2.0
• Provoditi redovite interne revizije usporedbom izdanih računa s CTC podnesenim podacima
• Održavati redundantne elektroničke arhive s provjerom integriteta
• Educirati sve zaposlenike uključene u fakturiranje o novim zahtjevima
• Uspostaviti postupke za rukovanje greškama u slučaju zastoja sustava ili neuspjelih podnesaka

EU RRF bespovratna sredstva mogu pomoci

Hrvatske tvrtke koje se bore s troškovima usklađenosti mogu pristupiti bespovratnim sredstvima EU Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). Ukupno 30 milijuna EUR dodijeljeno je za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, pokrivajući ulaganja u sustave e-fakturiranja, digitalno arhiviranje i povezane infrastrukturne nadogradnje.